Croatian Bible

Acts 15

Acts

Return to Index

Chapter 16

1


 

   Stiže tako u Derbu i Listru. Ondje, gle, bijaše učenik neki imenom Timotej, sin neke pokrštene Židovke i oca Grka.  

 

 


2


 

  Uživao je dobar glas među braćom u Listri i Ikoniju.  

 

 


3


 

  Pavao htjede da on pođe s njime pa ga uze i obreza zbog Židova koji bijahu u onim mjestima. Jer svi su znali da mu je otac Grk.  

 

 


4


 

  I kako su prolazili gradovima, predavali su im za opsluživanje odredbe koje su apostoli i starješine utvrdili u Jeruzalemu.  

 

 


5


 

  Tako se Crkve učvršćivahu u vjeri i broj im se danomice povećavao.  

 

 


6


 

  Prođoše Frigiju i galacijski kraj jer ih je Duh Sveti spriječio propovijedati riječ u Aziji.  

 

 


7


 

  Kad su došli do Mizije, htjedoše u Bitiniju, ali im ne dopusti Duh Isusov.  

 

 


8


 

  Onda prođoše Miziju i siđoše u Troadu.  

 

 


9


 

  Noću je Pavao imao viđenje: Makedonac neki stajaše i zaklinjaše ga: "Prijeđi u Makedoniju i pomozi nam!"  

 

 


10


 

  Nakon viđenja nastojasmo odmah otputovati u Makedoniju, uvjereni da nas Bog zove navješćivati im evanđelje.  

 

 


11


 

  Otplovismo iz Troade i zaputismo se ravno u Samotraku pa sutradan u Neapol,  

 

 


12


 

  a odande u naseobinu Filipe - grad prvog dijela Makedonije. U tom se gradu zadržasmo nekoliko dana.  

 

 


13


 

  U dan subotni iziđosmo izvan gradskih vrata k rijeci, gdje smo mislili da će biti bogomolja. Sjedosmo i stadosmo govoriti okupljenim ženama.  

 

 


14


 

  Slušala je tako i neka bogobojazna žena imenom Lidija, prodavačica grimiza iz grada Tijatire. Gospodin joj otvori srce, te ona prihvati što je Pavao govorio.  

 

 


15


 

  Pošto se pak krsti ona i njezin dom, zamoli: "Ako smatrate da sam vjerna Gospodinu, uđite u moj dom i ostanite u njemu." I prisili nas.  

 

 


16


 

  Jednom nas na putu u bogomolju sretne neka ropkinja koja je imala duha vračarskoga i gatajući donosila veliku dobit svojim gospodarima.  

 

 


17


 

  Pošla je za Pavlom i za nama te vikala: "Ovi su ljudi sluge Boga Svevišnjega; navješćuju vam put spasenja."  

 

 


18


 

  To je činila mnogo dana. Pavlu to napokon dodija pa se okrenu i reče duhu: "Zapovijedam ti u ime Isusa Krista: iziđi iz nje!" I iziđe toga časa.  

 

 


19


 

  Kad njezini gospodari vidješe da im nesta nade u dobit, pograbiše Pavla i Silu te ih odvukoše na trg pred glavare.  

 

 


20


 

  Privedoše ih pretorima i rekoše: "Ovi ljudi uznemiruju naš grad. Židovi su  

 

 


21


 

  te šire običaje kojih mi Rimljani ne smijemo ni prihvatiti ni držati."  

 

 


22


 

  Nato svjetina nahrupi na njih, a pretori trgoše s njih odijelo i zapovjediše da se išibaju.  

 

 


23


 

  Pošto ih izudaraše, bace ih u tamnicu i zapovjede tamničaru da ih pomno čuva.  

 

 


24


 

  Primivši takvu zapovijed, uze ih on i baci u nutarnju tamnicu, a noge im stavi u klade.  

 

 


25


 

  Oko ponoći su Pavao i Sila molili pjevajući hvalu Bogu, a uznici ih slušali.  

 

 


26


 

  Odjednom nasta potres velik te se poljuljaše temelji zatvora, umah se otvoriše sva vrata, i svima spadoše okovi.  

 

 


27


 

  Tamničar se prenu oda sna pa kad ugleda tamnička vrata otvorena, trgnu mač i samo što se ne ubi misleći da su uznici pobjegli.  

 

 


28


 

  Ali Pavao povika iza glasa: "Ne čini sebi nikakva zla! Svi smo ovdje!"  

 

 


29


 

  Onaj nato zaiska svjetlo, uleti i dršćući baci se pred Pavla i Silu;  

 

 


30


 

  izvede ih i upita: "Gospodo, što mi je činiti da se spasim?"  

 

 


31


 

  Oni će mu: "Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit ćeš se - ti i dom tvoj!"  

 

 


32


 

  Onda navijestiše riječ Gospodnju njemu i svima u domu njegovu.  

 

 


33


 

  Te iste noćne ure uze ih, opra im rane pa se odmah krsti - on i svi njegovi.  

 

 


34


 

  Onda ih uvede u dom, prostre stol te se zajedno sa svim domom obradova što je povjerovao Bogu.  

 

 


35


 

  Kad se razdani, poslaše pretori liktore s porukom: "Pusti te ljude!"  

 

 


36


 

  Tamničar to priopći Pavlu: "Pretori, reče, poručiše da vas pustim. Iziđite dakle sad i pođite u miru!"  

 

 


37


 

  Nato im Pavao odvrati: "Javno su nas neosuđene išibali, nas rimske građane, i bacili u tamnicu. A sada da nas potajno izbace? Nipošto, nego neka oni sami dođu i izvedu nas!"  

 

 


38


 

  Liktori to jave pretorima. Oni su se uplašili kada doznaše da su Rimljani.  

 

 


39


 

  Zato dođu da ih nagovore pa ih izvedu i zamole da odu iz grada.  

 

 


40


 

  Izišavši iz tamnice, oni pođu k Lidiji, pogledaju i obodre braću pa odu.  

 

 


Acts 17

 

 

 

HTMLBible Software - Public Domain Software by johnhurt.com

 


Other Items are Available At These Sites: